Rezerviraj apartman, sobu ili kuću za odmor na Njuškalu!

Kamp vikendica u parku prirode Žumberak, kao Plitvicka Jezera-SLOBODNO (Medven Draga, Krašić)

Cijena
Od 40 €/noć
Šifra oglasa: 389832

Osnovne informacije

Vrsta smještaja
Kuća
Lokacija
Zagrebačka, Krašić, Medven Draga
Unutarnja površina
12.00 m2

Opis

Spoznajte nezaboravan doživljaj posjetom Parku prirode Žumberak i Samoborsko gorje, točnije posjetom dolini gorske rijeke Slapnice, toliko čistoj i bistroj da u njoj još uvijek obitava divlja pastrva i riječni rakovi. Osim izleta, fešte ili ciljanog odmora kod nas, ako putujete prema hrvatskom Jadranu, ova lokacija vam može biti usputna stanica za nezaboravan dodatni odmor, jer se nalazi na samo desetak kilometara od ceste Zagreb-Karlovac, a usporediva je sa Plitvičkim jezerima u malom. Uz umirujući žubor gorske rijeke, uz pjev rijetkih vrsta ptica, šarenilo bezbroj vrsta leptira i šumskog cvijeća, uz šetnje ili biciklističke vožnje uživajte u bezbroj izvora, mnoštvo slapova, od kojih se ističu 15-metarski obližnji vodopad Vranjak na samo 600 m i 30- metara visok vodopad Brisalo na cca 4 km od uređenog zemljišta sa udobnom kamp kućicom za 4 osobe, terasom sa pogledom na 6 m udaljenu žuboreću rijeku, vanjskim roštiljem, ležaljkama, biciklima i sadržajima koje možete sami osmisliti. Zemljište ima svoj kolni ulaz, a kamp kućica je opremljena kupaonicom, kuhinjom, spavaonicom za dvije osobe i dnevnim boravkom koji se pretvara u ležaj za još dvije osobe. 
U čistoj prirodi gdje nema gradske infrastrukture, alternativno je omogućena udobnost stanovanja u kamp kućici koja je opremljena solarnim sustavom za električnu energiju potrebnu za rasvjetu, radio, plinsko kuhanje i grijanje, te hladnjak, voda na slavinama sudopera u kuhinji i u kupaonici, WC sa ugrađenom EKO odvodnjom. Navedeni sadržaj kompletno je opremljen posuđem, ručnicima, krevetninama i dr. Usprkos svoj udobnosti, vjerujemo da ćete vrijeme ipak provoditi vani, na čistom i šumski mirisnom zraku, u bujnom zelenilu, a osim pod vanjskim, ljetnim tušem, možete se rashladiti i kupanjem u rijeci sa vlastitom sunčanom plažom.
Dobro došli ste na samo 45 minuta vožnje od Zagreba (55 km) u blizini Krašića i znamenite crkve Presvetog trojstva, 20 km od Jastrebarskog, odnosno 25 km od Karlovca. Primamo rezervacije. Želimo Vam srdačnu dobrodošlicu i ugodan boravak u kamp kućici Slapnica, u Parku prirode Žumberak i Samoborsko gorje. 
Cijena za jedno noćenje 400 kn; Za dva i više noćenja popust =300 kn po noćenju. Check in 13 do 16 h, check out  do 10 h. Dnevni boravak do 19 h, nakon noćenja, dodatno 150 kn. Dnevni boravak bez noćenja 300 kn.

ZA POTENCIJALNE POSJETITELJE - DETALJNIJE INFORMACIJE O LOKACIJI ;
Dolina Slapnice je duboka potočna dolina strmih strana kroz koju protječe istoimeni potok. Nalazi se u središnjem dijelu Žumberačke gore, na granici općina Žumberak i Krašić. Ime duguje mnoštvu slapova koji većinom nastaju zbog procesa taloženja sedre. Veći dio doline je 1964. zaštićen kao značajni krajobraz, a od 1999. postaje dio Parka prirode Žumberak - Samoborsko gorje.
U samoj dolini izmjenjuju se područja gdje potok teče mirnim ili bržim tokom. Na područjima gdje je tok brži nalazi se većina slapova. Ti su slapovi uglavnom manje stepenice, najčešće visine do jednog metra, nastale taloženjem sedre ili zbog prirodnih prepreka (kamenje, srušeno drveće). Među slapovima su najznačajniji Vranjački slap sa svojim sedrenim barijerama i špiljom u sedrenoj stijeni, te slap Brisalo. Oni su ujedno i najveći, s visinom oko petnaest metara. Zanimljivo da se ni Vranjački slap ni slap Brisalo ne nalaze na samom potoku Slapnici, nego na obližnjim pritokama, Vranjačkom potoku i Dubokom potoku.
U dolini se nekada nalazilo više mlinova. Danas je očuvan samo Draganov mlin.
U dolini živi rijetka ptica vodenkos, koja je osobita po tome što može loviti pod vodom.
Na kraju doline u blizini ušća potoka u Kupčinu nalazi se iznimno očuvana kurija obitelji Medven. U obližnjem selu Svrževo, nalazi kurija Ivana Kukuljevića Sakcinskog, a cestom prema Jastrebarskom dolazite do dvorca Oršić.
Zaštićeno područje Parka prirode obuhvaća izdvojeno brdsko područje Žumberačkog i Samoborskog gorja položenih 30-ak km jugozapadno od Zagreba.
Žumberačko gorje više je i zapadnije, a ujedno čini i prirodnu granicu Hrvatske sa Slovenijom, vrh Sv. Gera 1178 m. Samoborsko gorje niže je i pitomije s najvišim vrhom Japetićem (880 m).
Prema geološkoj starosti najstarije stijene na području Parka datiraju iz razdoblja paleozoika (perm - prije više od 250 milijuna godina), a u građi prevladavaju dolomiti trijaske starosti te kredne naslage, što je uvjetovalo postanku krša koji prekriva čak 90% površine PP. Ne čudi stoga brojnost površinskih i dubinskih krških oblika, od ponikvi i uvala do špilja, jama i dr.
Vegetacijski pokrov čine bukove, te miješane hrastovo-bukove šume koje se izmjenjuju s livadama i pašnjacima nastalim djelovanjem čovjeka.
Titulu zaštićenog područja Parku je priskrbilo i njegovo bogatstvo flore i faune. Šume i travnjaci dva su glavna ekosustava u kojima su nastanjene i neke rijetke i zaštićene vrste biljaka i životinja.
Vodno bogatstvo također je odlika ovog prostora, a očituje se kroz brojnost izvora i vodotoka.
Važno je napomenuti da je ovo područje neprekidno bilo naseljeno od pretpovijesti do današnjih dana, o čemu svjedoče arheološka nalazišta iz različitih razdoblja. U sklopu PP moguće je i turistički obići neka od njih, poput arheološkog nalazišta Budinjak i Bratelji, na području kojih je zasnovan Arheološki park, ili razgledati ostatke srednjovjekovnih gradova Tuščaka, Staroga grada Žumberka i Okića (smatra se najstarijom plemićkom utvrdom sjeverozapadne Hrvatske).
Park prirode Žumberak - Samoborsko gorje oduvijek je bilo omiljeno izletničko odredište planinara, rekreativaca i izletnika s područja šire okolice.
Biljke i životinje
Biljni pokrov se prije svega odlikuje raznoliokošću, a obiluje i rijetkim zaštićenim biljnim vrstama kao sto su: blagajev likovac (Daphne blagayana), mekolisna veprina (Ruscus hypoglossum), tridesetak vrsta kaćuna (europske orhideje), božikovina (llex aquifolium), crnkasta sasa (Pulsatilla pratensis ssp. nigricans), planinski božur (Paeonia mascula), hrvatska perunika (Iris croatica), hrvatski karanfil (Dianthus croaticus) i mnoge druge.
Usprkos zakonskoj zaštiti, ljudski faktor i dalje je najveća prijetnja opstanku ovih reliktnih vrsta.
Životinjski svijet ne zaostaje raznolikošću i bogatstvom za biljnim svijetom Parka. Hranidbeni lanac na ovom području čine brojni veliki i mali sisavci, ptice, vodozemci, gmazovi, beskralježnjaci, kukci i ostali. Od većih bi grabežljivaca mogli izdvojiti medvjeda (Ursus arctos), vuka (Canis lupus), te jastreba kokošara (Accipiter gentilis), po kojem je i nazvan obližnji grad Jastrebarsko.
Od ostalih rjeđih vrsta mogli bi još izdvojiti pjegavog daždevnjaka (Salamandra salamandra), te srodnog mu planinskog daždevnjaka (Salamandra atra).
Od zmija zabilježen je pepeljasti poskok (Vipera ammodytes), bjelouška (Natrix natrix), bjelica (Elaphe longissima), smukulja (Coronella austriaca), ribarica (Natrix tessellata) i riđovka (Vipera berus).
U Parku obitavaju i brojni beskralježnjaci od koji su mnogi ugroženi (npr. leptir plavac i šumski mrav). I podzemni je svijet prilično naseljen. Osim najzastupljenijih šišmiša, pronađene su i neke nove, do sada nepoznate vrste člankonožaca.
Prirodne i kulturne znamenitosti
Naseljen još od pretpovijesnih dana ovaj kraj izuzetno je bogat arheološkim ostacima. Vrijednim i sustavnim radom djelatnika Parka danas je moguće Park obići putem edukativnih staza i upoznati se s arheološkim nalazima.
Arheološki park u Budinjaku, Staza kneževa - poučna staza u dužini od 4,2 km koja će vas kroz 10 točaka upoznati s ostatcima pretpovijesnog naselja s grobljem u Budinjaku (kneževski tumuli), antičkim grobljem u selu Brateljima i drugim zanimljivostima iz kulturnog i prirodnog nasljeđa ovog kraja. Polazište je Eko-centar Budinjak, a vrijeme potrebno za obilazak staze oko 2 sata.
Stari grad Okić - srednjovjekovni stari grad nedaleko Samobora. Jedinstven je po svom položaju, visokom stupnju očuvanosti i po značaju koji ima s obzirom da njegove strukture pripadaju romaničkom razdoblju. Zajedno s okolicom čini park šumu.
Stari grad Žumberak - sagrađen u romaničko doba, u 13. stoljeću bio je stožerna točka posjeda koruških vojvoda.
Zidani pil - u blizini naselja Žumberak i Novog grada Žumberka. Pred njim su kažnjavani raznovrsni prestupnici krajiškog doba.
Jama Jazovka - duboka krška jama između Sošica i sela Sopote u kojoj je otkrivena masovna grobnica žrtava 2. svj. rata (22. 6. molitveno okupljanje za žrtve rata).
Mlinovi - nekada ih je bilo više od 180, a danas ih je tek nekoliko (mlin na Sopotskom slapu, Draganov mlin na Kalovki, Medvenov mlin na Kupčini i Jadekov mlin u Boićima).
Samostan sestara Bazilijanki - u naselju Sošice u samostanu sestara Bazilijanki, osnovanom 1939., nalazi se bogata etnografska zbirka s mnoštvom vrijednih predmeta koji svjedoče o ruralnom životu Žumberka u prošlosti.
Žumberački uskočki muzej - u Stojdragi, etnografskom zbirkom čuva uspomenu na petstoljetnu tradiciju života uskočkih doseljenika na područje Žumberka.
Selo Cernik - se, uz još nekoliko žumberačkih naselja, prvi puta spominje u Bernardovoj darovnici iz 1249. godine, kojom se daruje tek utemeljeni cistercitski samostan u Kostanjevici (Slovenija). Jedno je od najočuvanijih naselja na području Žumberka s velikim brojem tradicionalnih kuća, prizemlja građena od kamena, a prvi kat od drveta, s očuvanim vanjskim natkrivenim hodnicima (ganjcima). U središtu sela na raskrižju puteva nalazi se rimokatolička kapelica Sv. Jelene Križarice sagrađena oko 1920. godine. U danas slabo naseljenom Cerniku se 18. kolovoza, na dan proslave blagdana Sv. Jelene Križarice, okuplja mnoštvo nekadašnjih stanovnika i njihovih potomaka.

SlapVranjak – 500-600 m od ponuđenog smještaja
Sv. Petka u Budinjaku - kraj današnje rimokatoličke Kapele sv. Petronile, koja je izgrađena 1827. godine, nalaze se temelji starije grkokatoličke Kapele sv. Petke koja je zbog dotrajalosti srušena 1841. godine. Izgled Sv. Petke u potpunosti je bio nepoznat do arheoloških istraživanja koja su provedena 2006. godine. Otkriveni temelji građevine četverolisnog tlocrta (poput djeteline), 13 x 12 m, svjedočanstvo su o jednoj od najzanimljivijih žumberačkih crkava. Vrijeme njezina nastanka zbog odsustva ostalih nalaza još je nepoznato. Moguće je da je nastala u vrijeme romanike ili nekoliko stoljeća kasnije, u vrijeme doseljenja Uskoka na Žumberak.
Sv. Lovro u Mrzlom Polju - pedesetak metara od grkokatoličke Crkve sv. Petra i Pavla u Mrzlom Polju sačuvani su temelji ranoromaničke Kapele sv. Lovre. Kapela je jednobrodna građevina s polukružnom apsidom, veličine 11 x 6 m. Sagradili su je u 13. stoljeću cisterciti iz samostana u Kostanjevici u susjednoj Dolenjskoj u Sloveniji. Mrzlo Polje je u to vrijeme bilo jedan od feudalnih posjeda ovog samostana na području Žumberka.
Kanjon Slapnica - rječica Slapnica u svom tipičnom toku za krška područja ponire, otapa dolomitne naslage i diči se dvama slapovima - slap Brisalo i Vranjački slap bogat sedrom (duljina kanjona 10 km). Izvorišni dio je zaštićeni krajolik.
Sopotski slap - slap gornjeg toka Kupčine koji se niz stijenu od 40 m u nekoliko kaskada ruši pokraj tajanstvenog starog mlina.
Sveta Gera (1178 m) - najviši vrh Žumberačke gore i sjeverozapadne Hrvatske s Kapelom sv. Ilije.


Kapela Svetog Ilije na Svetoj Geri, 4. siječnja 2009.
Sport i rekreacija
Razne su mogućnosti aktivnosti na području Parka - od šetnje, planinarenja, penjanja, biciklizma, zimskih sportova, jahanja u toplijim dijelovima godine, paraglidinga.
Planinarima bi svakako preporučili šetnju po nekoj od 347 km označenih planinarskih staza. Usponi na vrhove: Japetić (879 m) najomiljeniji među posjetiteljima u čijoj se blizini nalazi planinarski dom na Žitnici, Oštrc, Okić, Veliki Lovnik i dr. Sveta Gera, 1178 m, najviši vrh, je izazov za planinare.
Biciklistima će se sigurno svidjeti uređene biciklističke staze za koje je JU Park prirode Žumberak-Samoborsko gorje izdao pripadnu kartu: Staza br. 1: Vilinska staza (Grdanjci - Medven Draga, 43 km (1A) ili 54 km (1 B)) Staza br. 2: Staza Slapova (Medven Draga - Grdanjci, 36 km) Staza br. 3: Staza Šišmiša (start i cilj u središtu Samobora, 54 km (3A) ili 65 km (3B)) Staza br. 4: Staza Svete Gere (Ozalj - Sošice, 59 km)
TZ Zagrebačke županije u sklopu projekta izrade biciklističkih karata za područje županije izdala je biciklističke karte koje obuhvaćaju opise biciklističkih putova kroz PP Žumberak - Samoborsko gorje (hrv. i eng. verzija). www.tzzz.hr
Zimski sportovi - na području samog Parka ne postoje uređene skijaške staze, te je mogućnost skijanja u tom smislu nepostojeća. Međutim, nedaleko od JI granice PP prostire se gorje Plešivica gdje se na stazi Kamenice održava stoljetna tradicija sanjkaškog kupa. Livada za skijaše nalazi se pored sanjkaške staze. Sve informacije: Sanjkaški klub Plešivica 1907.g, tajnik kluba Zdravko Režek, mob. 098/452 452.
Jahanje - ljubiteljima konja pruža se mogućnost rekreativnog jahanja po starim putevima, danas konjičkim stazama i poljskim putovi-ma. Jednodnevne, dvodnevne ili trodnevne jahačke ture po Žumberku organizira Konjički klub. Padobransko jedrenje. Paragliding - zbog brdovite reljefne konfiguracije ova sportska aktivnost sve je raširenija na području Parka. Bogato iznimno slikovitim vidici ma ovo područje ima i dodatne adute koji iz godine u godinu privlače sve veći broj paraglidera na obronke Samoborskog i Žumberačkog gorja.
Speleologija i slobodno penjanje na Okiću - područje PP zbog svojekrške reljefne strukture obiluje podzemnim speleološkim oblicima. Prema zakonu o zaštiti prirode ulazak u speleološke objekte nije dozvoljen (osim u pratnji stručnih osoba). Područje PP istražuje Speleološki klub "Samobor".
Pa na kraju još citiramo isječke putopisca:
Vrijeme je za vodu, a Žumberačko gorje obiluje vodenim tokovima, potočićima i potocima, pa čak i rječicama. Obilje vode daje tom gorskom kraju dodatnu draž.
Portal Geografija.hr ističe: "Čitavo područje Parka izrazito je bogato vodom - karakterizira ga velik broj izvora, ukupno 337, i oko 260 vodotoka, od kojih su najznačajniji Bregana, Lipovačka i Rudarska Gradna, Slapnica i Kupčina. Na njima je formirano i nekoliko slapova, a najpoznatiji su slap Sopot (visok 40 m) kod Sošica, slap Brisalo (visok 15 m) i Vranjački slap sa sedrenom barijerom u dolini Slapnice, te Cerinski vir na Javoračkom potoku."
Ovo je kratak putopis dijelom doline Slapnice, zacijelo jednim od najljepših kutaka Parka prirode Žumberak - Samoborsko gorje.
Od kako je osnovan Park prirode Ž-SG novi izletnički putokazi "mame" izletnike namjernike, a to im je uostalom i svrha. Kako vozeći od Medven Drage (tu je smještena kurija obitelji Medven s vodenicom i info-centar Parka prirode) polako uz Slapnicu po makadamskoj cesti nismo mogli, na nešto manje od kilometar vožnje od Ribičkog doma (na 4. kilometru od Medven Drage, otvoren je samo za neke ljetne vikende), ne vidjeti smjerokaz "Vranjak", brzo smo se predomislili i promijenili odredište izleta.
U dolinu Slapnice smo, dakle, ušli iz smjera Medven Drage, sa glavne asfaltne ceste koja spaja Krašić i Sošice. Slapnica je lijeva i ujedno jedna od najvećih pritoka Kupčine, najveće rječice koja se slijeva sa Žumberka na jugoistok ka, kako joj ime dade naslutiti, rijeci Kupi. Otprilike kilometar od glavne ceste prelaskom mostića i ulaskom u kamenolom prestaje asfalt i počinje spomenuta makadamska cesta, probijena 1959. godine, a i danas u razmjerno dobrom voznom stanju.
Nastavak puta nudi samo ljepotu. No, stigavši do "strelice" za slap Vranjak, automobil smo parkirali na malom proširenju uz cestu i krenuli se uspinjati desno kroz šumu, kroz tzv. Vranjački klanac, slijedeći planinarske oznake na stablima. Potok Vranjak uz koji vodi šetnica, baš kao i Slapnica, mjestimično su bili zaleđeni, a čarolija leda i vode bila je najljepša na mnoštvu slapića. Pažnju su nam privukle i neobične okolne stijene, koje su posve sazdane od - sedre. Staza zaobilazi jedan takav osamljeni sedreni "stup" (odronjena stijena) koji se smjestio posred dolinice i nastavlja strmo uz jugoistočni greben do visoravni iznad slapa Vranjak.
A slap, koji to i nije - jer bi bilo ispravnije reći vodopad Vranjak - ukazano sam se kao divovska koprena od leda, veličanstven u bjelilu usred 20-ak metara visoke sedrene stijene koja zatvara potočnu udolinu (Vranjački klanac). Uspeli smo se na visoravan iznad vodopada (a podno brijega Breznik (519 m.n.m.), do livada košanica i šumarka čijim rubom teče Vranjak, da bi samo tren kasnije nestao pod nogama, obrušavajući se nit okomitu stijenu. U pisanim izvorima nemoguće je naći visinu Vranjačkog vodopada, no otprilike je visok 15-ak metara, koliko i njegov sjeverniji susjed, vodopad Brisalo.
Šteta, pogled s te točke nije naročit jer nema prosjeka na stablima, niti je uređen vidikovac i napravljena zaštitna ograda. Pokušali smo se provlačiti kroz granje, što je zimi daleko lakše nego ljeti, ali nismo uspjeli naći prikladni kut za "čisti" snimak sa vrha vodopada. Stoga su sve fotografije nastale odozdola. Staza dalje nastavlja u smjeru zaseoka Štrbac, no vratili smo se kuda smo i došli. Stigavši podno vodopada, uspeo sam se tik do njegovog ledenog podnožja, gdje je i otvor omanje Vranjačke špilje. Napravio sam nekoliko snimaka te kristalne haljine. Uto je naišla skupina planinara koji su silazili iz pravca Štrbca. Jednako su se divili neobičnom ledenom vodopadu koji se, ukazali su, nakon proljetnih i jesenskih bogatih kiša slijeva u smeđim tonovima vode bogate blatom. Na portalu Pedala, koji promiče obilazak Parka prirode Ž-SG biciklom, nalazi se ovakav opis Vranjačkog vodopada: "Vranjački slap, kanjon Slapnice – manje je poznat, a time i manje posjećen. Slap se nalazi malo dalje iznad Vranjačke spilje, a bogat je vodom jedino u vlažnijim godišnjim dobima i nakon obilnih kiša. Put do slapa je od makadamske ceste kroz kanjon kroz šumu uz potok, a završava pod okomitom visokom stijenom preko koje pada veličanstven slap.".
Na web-stranici Parka prirode Žumberak - Samoborsko gorje može se pronaći kratki zapis o Slapnici: "Rječica Slapnica probila je kroz dolomitne stijene kanjonsku dolinu s nekoliko slapova, spilja i krških vrela. To je zaštićeni krajolik u kojem i danas nastaju sedrene barijere. Dva najljepša slapa su slap Brisalo i Vranjački slap." Portal Pedala dodaje tome: "Kanjon Slapnice – zaštićeni krajolik 10 km dugačke doline koja se proteže od podnožja glavnog žumberačkog hrpta podno Gornje Vasi do Medven Drage, gdje je ušće Slapnice u riječicu Kupčinu. Posebnu čar ovom zaštićenom krajoliku daju Vranjački slap i slap Brisalo, Vranjačka spilja odnosno Zidane pećine, te Draganov mlin jedina naseljena kuća u kanjonu Slapnice. Duž riječice Slapnice, a naročito na slapovima se i danas taloži sedra.".
Kao što sam spomenuo, do 15-ak metara visokog vodopada Brisalo i ostalih obližnjih zanimljivosti doline rječice Slapnice ovoga puta nismo se uputili. Bilo je dovoljno lijepih utisaka, i valja ih baštiniti... 
Za kraj putopisa, još jedno malo razmišljanje o nazivima. Mnogi dolinu Slapnice nazivaju kanjonom, jer se rječica mjestimice usjekla korito između strmih obronaka. No za takva obilježja toka, postoje u hrvatskom jeziku prikladnije riječi - klanac, sutjeska, dubodolina, draga (ova posljednja je udomaćena upravo u Žumberku). Tek da se zna... a nek zove kako je kome drago.
Želimo Vam srdačnu dobrodošlicu i ugodan boravak u mobilnoj kučici Slapnica, u Parku prirode Žumberak i Samoborsko gorje.

Karta

Zagrebačka, Krašić, Medven Draga,
Cijena
Od 40 €/noć

 Politika privatnosti*
Od 40 €/noć